Ivica Percl — Stari pjer — Tekst

Ivica PerclStari pjer

Još kada je bio mlad, rat mu je odneo sve,
i ženu i djecu, i topli dom.
Ostao je sam, i zaboravio je na prošlost
jer Pjer i više nije bio Pjer.

Sad luta sam taj stari Pjer,
da svaki dan i svaku noć.
Sad luta sam taj stari Pjer,
da svaki dan i svaku noć.

Pjeru je ipak ostalo nešto,
i mnogi su imali priliku, da ga vide,
kako svira na usnu harmoniku.
On oduvjek svira za jedan groš,
a ljudi se u strahu pitaju,
dali će jednog dana i čitav orkestar biti tu.

I svira Pjer, da svira još,
taj stari Pjer, za jedan groš.
I svira Pjer, da svira još,
taj stari Pjer, za jedan groš.

Kažu, da jih danas ima mnogu kao što je Pjer,
a mnogi su imali priliku, da ih vide,
kako bez cilja lutaju.
Daleko od stvarnosti uni su tako sami,
a ljudi se u strahu pitaju,
dali če jednog danai čitav svijet ostati sam.

I svira Pjer, da svira još,
taj stari Pjer, za jedan groš.
I svira Pjer, da svira još,
taj stari Pjer, za jedan groš.