Ne za te nije čovjek kao ja
što ljubav tužnu samo može da ti da
u ovom stanu ne postoji ništa
što bi moglo zadržati tebe
ničeg nemam da dam osim sebe
a dao bih sve
Ne za te nije čovjek kao ja
što život gorak samo može da ti da
ti ne bi mogla da živiš kao nekad
ja bih htio da budemo sami
i da nečujno prolaze dani oko nas
U kući gdje samo rijetko još vergl svira
a buket za te je cvijet od papira
u sobi praznoj bez svjetla, bez mira
Sad mirno idi, ostavi me tu
da kao nekad opet prepustim se snu
Ti u ovom svijetu ne nalaziš ništa
to je život od sanja i od pjene
ne razumijem što tražiš od mene
kad dao sam sve