Ljepotu koju smo voljeli
što je više na svijetu nema
možemo slijediti do kraja
ljudi će dotle živjeti nešto drugo
ta tvoja kosa u suncu
zbog koje su se zvijezde nekad okretale
sad je već tako strana
drugi će ljudi dotle živjeti svoj život
ni ti ni ja ne znamo se više a postojimo
tko malo jadniji tko malo sretniji
a nekad smo punili i nebo i zemlju
sve će ostati u nekoj dubini sačuvano
pokušaj do nestvarnog kao sjeme u tami
što je htijući klijati propalo
kada bi jedno od nas dvoje bilo mrtvo
zauvijek i nepovratno zaista mrtvo
bilo bi onom drugom lakše živjeti na svijetu