Dragutin TadijanovićSrebrne svirale, haiku (1.2)
Daleko sam od kuće,
U bolnici. Cipele me čekaju
Da ih obujem
Vrabac na prozoru
I kljucka i ne zna
Ući u pjesmu.
Prijatelji isprate prijatelja
U grob. I nijedan ne ostane
Bez svoga ručka.
Pođimo u vinograd.
Grozdovi nas čekaju:
Uberite nas!