Slavko Mihalić — Ja se bojim, ja se užasavam — Tekst

Slavko MihalićJa se bojim, ja se užasavam

Ljubavi, nećeš ući nedostižna u moj stan
Da, naći ćeš me zapaljenih zjena, kako je već propisano
- jedan brodolomac dosta je oceanu
Ali ja sanjam rastanak; tko će me zadržati?
Ne, ne boj se, sve će biti na svom mjestu: cvijeće, vino, radio
U polumraku zavjese će lebdjeti kao oblaci
Ali ja nazirem sunce koje će sutra izjutra ismijati zanose
i zaborav uzdignuti do blaženstva


Kao divno čudo desit će se ulazak u krevet
(ah, sjeti se, draga, s kakvom si lukavošću promišljala otpore)
što ćemo učiniti? Ja se bojim, ja se užasavam laži stvaranja
Kad nas jedino nadahnjuje rasulo




© 2006-2026 cuspajz.com